Stres

• psihički i fizički
• endokrinološki sustav nam omogućuje da možemo adekvatno odgovoriti

DEFINICIJA STRESA: skup svih naših odgovora na bilo koji nepovoljan podražaj (psihički, fizički, emocionalni, unutarnji ili vanjski), a on teži tome da poremeti našu ravnotežu u organizmu. Svi hormonski i živčani sustavi žele vratiti tu ravnotežu u normalu, ako su podražaji jaki i dovode do poremećaja onda se govori o patološkom stresu.

VRSTE STRESA

Razlikujemo ih po vremenskom trajanju:

a) kratkotrajni: akutni, svakodnevni
b) dugotrajni: kronični

• razlikujemo ih po načinu:

a) fizički stres: svaka infekcija, toplina, traume, kirurški zahvati, infarkt, trudnoća, porod, tumori...
b) psihički stres: napadi na osobu, teroristički napad, domovinski rat, psihičke traume, prometne nesreće...

PROCES KOJI SE ODVIJA U STRESNOM STANJU:

1. Kad na ulici vidimo nesreću stvara se senzacija i mozak u tom trenutku prima ono što vidimo i čujemo i registrira to preko asocijativnog područja koji integrira pristigle informacije i onda se prenose do hipotalamusa koji daje informacije hipofizi da poveća izlučivanje hormona koji djeluju na te ciljne žlijezde (adrenalin i noradrenalin iz srži nadbubrežne žlijezde; kortizol iz kore nadbubrežne žlijezde).

• od hormona srce jače lupa, oblijeva nas hladan znoj, šire se zjenice... Nakon što se smanji lučenje hormona sve se vraća u normalu.

2. Sve informacije se u asocijativnom području integriraju i daju informacije hipotalamusu koji daje informaciju ujedno i poticaj neuronima da luče adrenalin i noradrenalin, a s druge strane daju koliko da luči oslobadajućeg čimbenika za kortikotropin koji će dati informaciju hipofizi da luči ACTH koji djeluje na koru NŽ da luči kortizol.

Glavni sudionici u prilagodavanju na stres su srž NŽ (adrenalin i noradrenalin) i kora NŽ (kortizol).

3. Različiti čimbenici djeluju na hipotalamus da luči CRH koji oslobađa kortikotropin koji će djelovati na adenohipofizu da luči ACTH, a on će djelovati na koru NŽ da luči kortizol. Da ne bi reakcija išla u nedogled, negativnom povratnom spregom će kortizol dati informaciju mozgu da je dosta lučenja pa se smanji lučenje CRH, ACTH.

NESVJESNO REAGIRANJE NA STRES:

• kad je potrebna brza reakcija mozak bez naše volje reagira. Te reakcije mi nismo svjesni, a ona služi preživljavanju.
• Kada stres nije jak informacije ćemo uspoređivati sa dosadašnjim načinom reagiranja i kada reagiramo kao što smo reagirali nekada prije tada to postaje svjesna reakcija (ne sjećamo se kako smo i zašto nešto napravili, ali nam je to bilo važno za preživjeti = nesvjesna reakcija).
• Mozak se želi obraniti od tih svih mogućih informacija koje nam dolaze pa to potiskuje u nesvjesni dio.

TRI FAZE STRESNOG ODGOVORA:

1. Uzbuna, alarm -javlja se borba ili bijeg kao odgovor na uzbunu.
2. Prilagodba.
3. Iscrpljenje - ta informacija nas više ne zanima.

Bitno je da svaki stres ne dovodi do narušavanja zdravlja, jer svaki stres ako on u nama i izaziva emociju bilo dobru, bilo lošu, regulira sve neuronske putove, mijenja se broj receptora u mozgu, stvaraju se nove veze između stanica... Tako kad ne bi bili izloženi nikakvom stresu ne bi se mogli razviti u odraslu osobu koja bi mogla stvarati i razmišljati.