Endokrinologija

Hormoni
Hipotalamično-hipofizni sklop
Štitna žlijezda
Nadbubrežna žlijezda
Spolne žlijezde
Hormon rasta – somatrotropin
Prolaktin
Hormoni neurohipofize
Gušterača

Sigmund Freud – Psihoanaliza

Sigmun Freud donosi novu koncepcije ličnosti prema kojoj je čovjek nesvjesno biće, bez mogućnosti slobodnog odlučivanja, determiniran, ne može vladati sobom. Freud je u svom radu analizirao patološke slučajeve. Psihoanaliza naglašava važnost nesvjesnih motiva i konflikata kao odrednice ljudskog ponašanja. Cilj psihoanalize je otkriti nesvjesni mentalni život.
Topološki model ličnosti
Model impulsa
Strukturalni model ličnosti
Razvojni model ličnosti
Mehanizmi obrane
Teorija anksioznosti
Psihopatologija
Terapija

Psihoanaliza nakon Freuda

"Smrt Freudu! Živio Freud!" – psiholozi psihoanalize u postfreudovsko doba prihvaćaju jednu Freudovu tezu koju obično razrađuju i idu dalje od Freuda, dok njegove ostale teorije "bacaju u smeće" i kritiziraju Freuda zbog takvih stavova.
Alfred Adler – individualna psihologija
Carl Gustav Jung – komplementarna (analitička) psihologija
Erich Fromm – socijalna psihoanaliza
Karen Horney – usredotočenje psihologije na lik žene
Melanie Klein – teorija objekta
Barry S. Sullivan – interpersonalni odnosi
Erik Erikson – ego psihologija (teorija psihosocijalnog razvoja)

Teorije socijalnog učenja

Bihevioristi (Pavlov – Skinner)
Aaron A. Beck – kognitivna psihologija
Albert Ellis – REBT
E. Berne – Transakcionalna analiza
F. Perls – Gestald

Humanističke teorije

Humanističke teorije su se javile '50-ih i '60-ih godina zbog toga što su dotadašnje psihoterapijske metode nisu bile dovoljno dobre, čovjeka su promatrale kao determiniranoga:

• psihoanaliza:
  §  u svemu vidi patologiju
  §  čovjek i njegovi postupci su determinirani prvim godinama života → psihologizam
• biheviorizam
  §  ništa nije automatski patološko, nego je uvjetovano modeliranjem od strane okoline → sociologizam (sociološki mehanizam)
  §  čovjek je "tabula rasa", može ga se uvjetovati situacijom i on će reagirati kako mu situacija nalaže
  Humanističke teorije donose alternativu, uvode nove kategorije u psihologiju
• sloboda, razvoj, kreativnost – ekspresivnost (budi to što jesi)
• čovjek nije samo jedna od uvjetovanosti, on je iznad svojih uvjetovanosti, ima sposobnost razvijati se
• agilnost – čovjek stavlja sebe u akt, aktualizira se, autorealizira se
• razlikuje se od svijeta tako što se aktualizira
• rast i razvoj se odvija kroz iskustvo sebe, drugih i svijeta koji osobu okružuju
• pretpostavlja postojanje "vlastitog ja"
• naglašava važnost svijesti, smosvijesti i slobode izbora
  A. H. Maslow – humanistička teorija osobnosti
  Carl Rogers – terapija usredotočena na klijenta

Egzistencijalističke psihologije

Viktor E. Frankl – Logoterapija

Izabrani poremećaji prema DSM-IV

Poremećaji hranjenja
Somatoformni poremećaji
Anksiozni poremećaji
Shizofrenija i drugi psihotični poremećaji
Poremećaji raspoloženja
Poremećaji u djetinjoj dobi i adolescenciji

Neki psihološki termini