Panični poremećaj

Ponovljeni napadi ekstremne anksioznosti bez ikakvih vanjskih podražaja koji obično opet potiču anksioznost (lančano – bez povoda i okidača).

OBILJEŽJA: prisutnost ponavljanih, neočekivanih paničnih napada koji se javljaju najmanje jedanput mjesečno, zabrinutost oko mogućih posljedica paničnog napada ili značajno promijenjeno ponašanje povezano s napadima. Nisu posljedica uzimanja psihoaktivnih tvari ili zdravstvenog stanja.

Za postavljanje dijagnoze potrebna su najmanje 2 neočekivana panična napada. Neke osobe s paničnim poremećajem se plaše da napadi upućuju na prisutnost nedijagnosticirane, po život opasne bolesti. Usprkos ponavljanom medicinskom testiranju oni mogu ostati prestrašeni i uvjereni da imaju neku po život opasnu bolest. Drugi se boje da su panični napadi znak da će oni poludjeti.

TIJEK: tipično se javlja između kasne adolescencije i sredine 30-tih godina. Opisi pokazuju da je tijek kroničan, ali rastući i opadajući. Biološki srodnici u prvom stupnju imaju 4 – 7 puta veće izglede da razviju Panični poremećaj.

Panični poremećaj bez agorafobije dijagnosticira se dva puta češće, a panični poremećaj s agorafobijom tri puta češće kod žena nego kod muškaraca.