Nadbubrežna žlijezda

Parna žlijezda koja je smještena iznad bubrega. Ima dva bitna građevna elementa – koru (različite zone - Svaka zona je bitna jer luči određene hormone) i srž. Srž – 20% žlijezde – luči adrenalin i noradrenalin koji su izrazito važni za kompenzacijski odgovor organizma na stres. Svi kortikosteroidi NŽ nastaju iz kolesterola postupnim enzimskim reakcijama. Lučenje kortizola i androgena regulira se pomoću ACTH koji djeluje preko membranskog receptora.

HT (CRH) → HF (ACTH) → NŽ

Hipotalamus luči kortikotropin (CRH) koji utječe na adenohipofizu koja luči ACTH (adenokortikotropni hormon) koji utječe na rast i lučenje kore nadbubrežne žlijezde. Najvažniji ciljni hormon je kortizol. Negativnom povratnom spregom (NPS) kortizol koči lučenje ACTH na razini hipofize tako da blokira CRH. ACTH se pojačano luči u raznim stresnim situacijama. ACTH potiče rast onih zona kore NŽ koje luče kortizol i druge steroidne hormone.

KORA NŽ (80 – 90 %) – izvor je kortikosteroidnih hormona.

Luči mineralokortikoide, glukokortikoide, androgeni i preteče ženskih i muških spolnih hormona. Kora  NŽ sastoji se od tri dijela:

  1. zona glomerulosa (vanjska zona) – luči mineralokortikoide, najvažniji aldosteron. Kontrolira elektrolite u krvi. On vraća Na u krv, a potiče izlučuje Ka iz krvi. Natrij je bitan jer veže na sebe vodu i na taj način se održava volumen izvanstanične tekućine, tj. krv. Kad njega ne bi bilo smanjio bi se volumen krvi. Bez njega bi u organizmu nastao poremećaj elektrolita (višak kalija i manjak natrija) što bi se očitovalo na rad srca jer bi nastale smetnje u provođenju. Ako nastaje pojačano lučenje hormona povećava  se volumen izvanstanične tekućine (zbog reapsorpcije natrija) pa se tako povisuje krvi tlak i poremećaj elektrolita koji uzrokuju poremećaje u provođenju srca.

  2. zona fasciculata (srednja zona) – luči glukokortikoide od kojih je najvažniji kortizol. Glavna funkcija mu je regulacija glukoze u krvi. On nam je jako važan za preživljavanje određene stresne situacije. Djeluje na metabolizam ugljikohidrata i bjelančevina

  3. zona reticularis (unutarnja zona) – luči preteče spolnih steroidnih hormona androgena i estrogena koji pridonose nastajanju i održavanju sekundarnih spolnih osobina.

Hormoni NŽ su prijeko potrebni za život. Sudjeluju u regulaciji metaboličkim procesa i imaju naglašeno ritmičko lučenje DAN/NOĆ. Hipotalamus luči CRH, hipofiza ACTH koji djeluje na koru NŽ da luči kortizol. Kada se određuju vrijednost kortizola određuju s vrijednost u 8 i 17 sati jer se luči u navratima. Najveća vrijednost je u 8. poremećaju se prvenstveno očituju u poremećaju lučenja (razina poslijepodne bude viša nego ujutro). Kortizol je važan za regulaciju glukoze. Kad smo u stanju stresa našem organizmu je potrebno brzo regiranje za koje mu je potrebana glukoza prvenstveno jer je to glavna hrana za mozak. Kod stresa se prvenstveno izlučuju adrenalin i noradrenalin i djeluju odmah, a nakon njih se izluči kortizol. Oni djeluju tako da povećavaju šećer u krvi. Ako mi tog šećera imamo dovoljno u zalihama (glikogen) onda će ga oni brzo pretvoriti u glukozu i bit će dovoljno šećera u krvi. Ako nema dovoljno zaliha oni će razgrađivati proteine u šećer (to se zove kataboliza = kataboliza). To se događa zato jer je organizmu najvažnije prebroditi neko stresno stanje za što je neophodan šećer. GLUKONEOGENEZA je proces stvaranja glukoze iz aminokiselina (proteini), a glikogenoliza je proces razgradnje glukoze iz glikogena.

Ima protuupalnop djelovanje. Velika je primjena kod transplantacije organa jer je tada potrebno primiriti imunološki sustav koji će reagirati na novi organ. Primjenjuje se i u dermatologiji (lokalna primjena).

Kortizol🚀

Aldosteron - glavni regulator volumena izvanstanične tekućine čuvanjem tjelesnog natrija. Djeluje na bubrege: povećava vraćanje Na u krv (obzirom da Na veže vodu uz njega se vraća i H2O pa se povećava izvanstanična tekućina), a potiče se pojačano lučenje kalija putem urina. Time se čuva volumen izvanstanične tekućine. Lučenje aldosterona se izravno pospješuje i kalijem.

Regulacija ide jako malo putem ACTH (adenokortikotropni hormon), reguliranje regulirano pomoću renin – angiotenzin – aldosteron sustava povratne sprege. Pošto djeluje na bubrežne kanaliće mora doći u vezu s bubrezima, tj. s hormonom reninom koji luči jedan aparat u bubregu. Renin kao hormon djeluje na stvaranje angiotenzina I i II koji djeluje na koru NŽ da luči aldosteron. Tu se radi o negativnoj povratnoj spregi. Kada dobije signale da u krvi fali Na ili ima viška Na ili ako padne volumen izvanstanične tekućine (to bubreg osjeti i registrira) i utječe na izlučivanje aldosterona. Aldosteron neće dopustiti da se Na luči moraćom nego će ga vraćati i za njim će ići voda → povećat će se volumen izvansanične tekućine. Osobama kojima nedostaje aldosterona kažemo da su „gladni soli“.

Steriodi kore NŽ - Androgeni – kod žena su važniji, kod muškaraca su slabi (vidljivi su jer muškarci imaju jak androgen testosteron) kod žena su puno važniji jer o njima ovisi pubična dlakavost. Što se tiče muškaraca pokazali su se bitnima kod osoba u kojih je zbog nekog poremećaja došlo do disfunkcije testosterona. Inače je testosteron toliko jak anabolik i nadrogen da se funkcija ovog drugog nije ni primijetila.

BOLESTI:
Kortizol sve prusmjerava na povećanje ŠUK. Smanjuje imunološki odgovor organizma. Njegova funkcija je katabolična razgradnja bjelančevina i masti. Kod gladovanja (vrsta stresa) nastaje hipoglikemija javlja se odgovor organizma u vidu izlučivanja adrenalina, noradrenalina i kortizola. Djeluje antiinzulinsko (inzulin smanjuje količinu šećera u krvi). Pošto kortizol ne želi da prevlada inzulinsko djelovanje on smanjuje osjetljivost inzulinskih receptora. Ako zbog nekih razloga prestane proizvodnja kortizola uskoro nastaje smrt (jer nema kompenzacije u stresnim situacijama). Smanjuje REM fazu spavanja, povećava budnost. Smanjuje osjetljivost određenih podražaja – odvaja bitno od nebitnog.

Hiperfunkcija kore NŽ (Kušingov sindrom) – pojačano lučenje kortizola zbog:

(1)Tumora u kori NŽ koja pojačano luči kortizol i ne reagira na NPS [25 % slučajeva];

(2)Tumora prednjeg režnja hipofize koji pojačano luči ACTH, a ne odgovara na NPS;

(3)[rijetko] hipotalamus pojačano oslobađa kortikotropin

Karakterizira ju jak katabolički učinak. U organizmu se događa stalan proces razgradnje, a ne može se ništa izgraditi. Na nekim dijelovima tijela se stvara pojačano masno tkivo, a drugdje se razgrađuje (nije još dokazano zašto) – čovjek pauk. Koža je jako tanka (nema kolagena), sklona je modricama. Nastaje mišićna slabost.

Uzrokuje (Simptomi):

Česti su mentalni poremećaji (u 66% slučajeva) – depresije, smanjenje koncentracije i pamćenja. Ponekad se mogu pojaviti i manična stanja.

Dijagnostične metode – određenje razine hormona kortizola (u 8 i 5 sati) i ACTH. Najbolja dijagnostična metoda je magnetska rezonanca kojom se snima hipofiza (hipofiza postaje povećana).

Hipofunkcija kore NŽ (Adisonova bolest) – je nespojiva sa životom zbog nedostatka kortizola. Nedostatak kortizola je zbog TBC-a. Tuberkuloza uništava koru NŽ. Smanjena je mogućnost odgovora na stres jer se glukoza ne dovodi organizmu da bi on reagirao. Simptomi: gubitak apetita, tjelesne mase, slabost, povraćanje, trbušna bol, iznemoglost, letargija, mučnina, slabo podnošenje manjeg stresa.

Nedostatak aldosterona – Simptomi: pojačano mokrenje, dehidriranost, nizak tlak, povećan K, a smanjen Na u krvi, smanjena izvanstanična tekućina i srčani obujam (ako to stanje potraje umire se u šoku), slabost, usporenost, gubitak energije i tjelesne mase, koža potamnjela odjednom (pojačana pigmentacija kože); depresivnost, bezvoljnost, onemoćalost, nezainteresiranost, pospanost, odsutnost, emocionalna hladnoća.

SRŽ NŽ (10 – 20 %)

Luči adrenalin i noradrenalin (stresni hormoni). Oni se luče pri smanjenoj količini šećera, pri jakom mišićnom radu. Djeluju na srce: ubrzavaju rad, povisuju krvni tlak, povećavaju dotok krvi u vitalne organe (srce i mozak), uzrokuju hladan znoj.

Adrenalin – smanjuje inzulinom potaknuto upijanje glukoze i povećava intenzitet metabolizma. Povećava razinu glukoze i slobodnih masnih kiselina. Adrenalin smanjuje djelovanje inzulina jer je tjelu potrebna energija iz krvotoka zbog pojačane napetosti i fizičkog rada.

Pojačano lučenje (Simptomi): pojačano znojenje, napetost, premorenost; strah, tjeskoba, nervoza, ali jaka koncentracija, porast samopouzdanja i odlučnosti, povećan osjećaj snage.

Pretjerano lučenje je zbog tumora srži NŽ, bez odgovora na NPS. Simptomi: iznenadna i snažna glavobolja, lupanje srca, bol u prsima, povišen krvni tlak, smanjena tjelesna masa, tjeskoba sa strahom od smrti.

INTEGRIRANI ODGOVOR NA STRES

Srž i kora NŽ su glavni sudionici u prilagođavanu na Stres

Stres🚀