Model impulsa

U ovome modelu je Sigmund Freud pod utjecajem Ch. Darwina i njegove teorije o evoluciji. On objašnjava sličnost čovjekovog i životinjskog ponašanja.

INSTINKTI trajni urođeni izvori ekscitacije (pobuđivanja, uzbuđivanja) koji ukupnu energiju organizma pretvaraju u psihičku i stvaraju napetost. Da bi se to spriječilo treba zadovoljiti instinkte, a to se postiže ponašanjem.

INSTINKTI imaju:

IZVOR-tjelesni proces potrebe (glad)
CILJ-zadovoljenje, odstranjivanje te potrebe (sitost)
OBJEKT-ona stvar što može zadovoljiti potebu i sâm proces potrage za tim, ono u što se investira psihička energija (hrana)
PORIV-snaga ili jakost nekog instinkta (koliko si gladan)

Izvor i cilj su stalni tijekom života, a objekt i sredstva zadovoljenja se tijekom života mijenjaju.
Teorija dinamike ličnosti je stalna izmjena objekatâ.

KATEKSIJA je trajno investiranje psihičke energije u neki objekt. (npr. emocionalna veza).

ANTIKATEKSIJA nastaje ako je to zadovoljenje spriječeno (barijerom). Kateksija i antikateksija predstavljaju dinamiku ličnosti (npr. najgladniji pas na svijetu neće pojesti komad mesa jer ima brnjicu na ustima).

Svi instinkti mogu se svrstati u dvije skupine:

Eros – nagon života
Thanatos – nagon smrti

Instinkti života služe održavanju pojedinca i vrste (glad i žeđ – za održavanje pojedinca, seks – instinkt za razmnožavanje – za održavanje vrste). Uz te nagone je vezan libido – posebni oblik psihičke energije. Najvažniji instinkt života mu je seksualni nagon.

Instinkti smrti su okrutnost, agresivnost, ubijanje, samoubojstvo. Slabo su opisani te predstavljaju najslabiju kariku u teoriji o instinktima.
Osnovna težnja svakog bića je život, ali nekad znade težiti i smrti, uništenju, rat.