Kortizol

(hormon stresa) – je prijeko potreban za život. Luči se nakon adrenalina i noradrenalina koji brzo djeluju. Ako imamo dovoljno glikogena onda će ga brzo pretvoriti u šećer (glikogenoliza), a ako nemamo rezgredit će proteine u šećer (kataboličko djelovanje – razgradnja mišića, kose… → glukoneogeneza). Njegovo lučenje pokazuje dnevno-noćne promjene (slijedi razinu ACTH), s vrhuncem ujutro, a najnižom razinom odmah nakon zapadanja u san.

Kortizol sudjeluje u regulaciji metaboličkih procesa (masti, glukoze i proteina). Ima glukogenezu iz bjelančevina.

Djelovanje kortizola je:

Kortizol skraćuje REM-spavanje, ali produžuje sporovalno spavanje i razdoblje budnosti. Prigušuje oštrinu okusnih, njušnih, slušnih i vidnih podražaja. U suvišku kortizol može uzrokovati nesanicu, može izrazito poboljšati ili pogoršati raspoloženje.

Kortizol snažno koči cjelokupni upalni proces. On koči i imunološki sustav te sprečava stvaranje limfocita podrijetlom iz timusa i stvaranje limfokina. Zato se sintetski oblici kortizola rabe kao protuupalna (lokalno) i imunosupresijska sredstva.

Povećano lučenje kortizola (Cushingov sindrom) – pretilost centriptalnog tkiva (abnormalni oblik pretilosti), osteoporoza, šećerna bolest, poremećaji menstrualnog ciklusa, čovjek – pauk, povišeni krvni tlak, slabljenje imuniteta, česte infekcije, povećana razgradnja mišića (atrofija mišića), pojava lividnih strija (gubitak integriteta vezivnog tkiva uz krhkost kapilara). Uz njega jako idu depresivni simptomi (depresija, smanjena koncentracija i pamćenje, manija), poremećaj menstrualnog ciklusa kod žena, smanjenje libida i impotencija kod muškaraca, smanjenje proizvodnje testosterona.