3. vazmena nedjelja B

Dj 3:13-15, 17-19—Petar naviješta evanđelje

U prvom i drugom čitanju čitamo o apostolima Petru i Ivanu koji tumače Sveto pismo onako kako ih je Isus učio. U Prvom čitanju Petar opominje Židove zbog njihovog neznanja i propovijeda da Isus ispunjava ono što je Bog navijestio starozavjetnoj Crkvi preko svojih proroka. Govor svetog Petra pun je starozavjetnih slika. Na primjer, on spominje Mojsija na početku Izlaska kada se Bog objavio kao Bog otaca (Djela 3:13a; Izl 3:6, 13). On također identificira Isusa kao Izaijinog "Slugu patnika", kojega je Bog proslavio i uskrisio (Dj 3,13b; Iz 52,13).

1. Kontekst: nakon što je Petar izliječio čovjeka "hromog od rođenja" (Djela 3:1-12)
2. Križ: Bog je "proslavio" svog "slugu" Isusa (3,13)
3. Isusovo božanstvo: "Začetnika (grčki archēgos) života ubiste" (3:15)
4. Obraćenje: "iz neznanja"; poziva narod Jeruzalema da se “obrate” (3,17-19)

Ps 4 — Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom svoga lica!

Psalmist govori o Božjem milosrđu prema onome tko se oslanja na Njega i traži Ga kad mu je život u nemiru i tjeskobi. Izražava svoje povjerenje u Boga koji ga čuje i štiti kad ga zazove. Bog je, kaže psalmist, njegov jedini izvor sreće i daje mu radost, mir i osjećaj sigurnosti koji su mu potrebni kada je život težak. U tim vremenima Bog onima koji ga zazovu daruje nutarnji mir.

1. Molitva: “Gospodin će me uslišiti kad ga zazovem” (r. 3)
2. Mir: “Čim legnem, odmah u miru i usnem,”; Bog je moja "sigurnost" (r. 8)

1Iv 2:1-5 — Ako tko i sagriješi, zagovornika imamo kod Oca

Sv. Ivan poučava Crkvu o Isusovom ispunjenju starozavjetnih žrtvi za grijeh za spasenje čovječanstva. On nam govori da je On okajanje za naše grijehe, ne samo za naše nego i za grijehe cijeloga svijeta (1Iv 2,2). Ivan daje dva nužna uvjeta da bismo "hodali u svjetlu" Isusa Krista. Prvi uvjet je prekinuti s grijehom, a drugi je držati se zapovijedi. Možemo imati povjerenja ako griješimo da je Krist umro da okaje naše grijehe, nudeći pomirenje za naše grijehe i grijehe cijeloga svijeta. Drugi uvjet hodanja u Kristovom svjetlu je poslušnost zapovijedima. Iskreno možemo reći da poznajemo Krista slušajući Božje zapovijedi (1Iv 5,2-4). Svatko tko tvrdi da "poznaje" Isusa, što znači da ima blizak odnos s njim, ali ne drži njegove zapovijedi, nema pravi, trajan odnos s njim. Naše poznavanje zapovijedi i naša poslušnost nauku Isusa Krista izraženim kroz Njegovu Crkvu postaju ispovijest vjere koja nas ne samo usmjerava na put spasenja nego nam daje i intimnu spoznaju Krista i usavršava Božju ljubav u nama kao djeci u Božjoj obitelji.

1. Moralni poticaj: "Ovo pišem... da ne griješite" (2,1)
2. Paraklet: “Isus Krist” je “zagovornik” (paraklētos) kod Oca (2,1)
3. Zagovarati: “pozvan” (grč. klētos) "uz" ili na svoju stranu (grč. para) (2:1)
4. Dva parakleta:
   a. Isus (1Iv 2:1)
   b. Duh Sveti (Iv 14:26)
5. Okajanje = “pomirnica” (hilasmos) za naše grijehe (2:2; usp. 4:10; javlja se samo ovdje u NZ)
   Ako čovjek ne bi imao bližeg rođaka kome bi se nadoknada mogla uručiti, dužna nadoknada pripada Jahvi za svećenika, ne računajući u to pomirbenoga ovna kojim će svećenik izvršiti nad krivcem obred pomirenja. (Br 5:8)
6. Poznavati Krista = držati se njegovih “zapovijedi” (2,4)
7. Ostati u Kristu = "živjeti" kako je on "živio" (usp. Ps 15)
   Gospodine, tko smije prebivati u šatoru tvome, tko li stanovati na svetoj gori tvojoj?
   Onaj samo tko živi čestito, koji čini pravicu, i istinu iz srca zbori (Ps 15,1-2)

Lk 24:35-48—Isus nije duh

U današnjem evanđelju Isus poučava svoje učenike kako tumačiti i razumjeti Sveto pismo. Kaže im da se sva proročanstva i obećanja koja se nalaze u Starom zavjetu odnose na Njega, iz Tore (pet Mojsijevih knjiga), Psalama i knjiga proroka. Zato u Liturgiji riječi čitamo odlomke iz Staroga zavjeta, a Kristov zastupnik, svećenik, slijedi Kristov primjer primjenjujući ih u evanđelskom čitanju i u našem životu.

1. Kontekst: neko vrijeme nakon Isusova pojavljivanja na putu za Emaus (24:35)
2. Pozdrav: Isus je stajao među njima “Mir vama” (24,36)
3. Duh?: "pretpostavljali su da su vidjeli duha (grč. pneuma)" (24:37)
4. Uskrsnulo tijelo: Isus daje dokaz svog tjelesnog uskrsnuća (24:39)
   a. Ruke i stopala: "vidjeti" ih (dokaz rana)
   b. Meso i kosti: “dodirni me; duh nema mesa i kostiju"
   c. Jelo: "imate li ovdje nešto za jelo?" (24:41)
5. Židovska Biblija: poznata kao Tanah
   a. Zakon = 5 Mojsijevih knjiga (hebrejska Tora)
   b. Proroci = Povijesne knjige i proroci (hebr. Nebi’im)
   c. Psalmi = početak spisa (hebr. Ketubim)
6. Tipologija: Isus im je "otvorio um da razumiju Pisma" (24,45)
   a. Proročanstvo o smrti i uskrsnuću Mesije
   b. Proročanstva o obraćenju pogana
   c. “Vi ste svjedoci (grč. martyres)”

Životne poruke:

1. Trebamo dijeliti apostolsko “iskustvo gornje sobe” u svetoj misi: Isti Isus koji je u gornjoj sobi, Cenakulu, pripremao učenike za njihovo poslanje propovijedanja i svjedočenja, prisutan je s nama u euharistijskom slavlju. U “Liturgiji riječi” Isus nam govori. U „Liturgiji euharistije“ Isus postaje naša duhovna hrana i piće. Tako se prizor današnjeg evanđelja svake nedjelje ponavlja na našim oltarima. Poput prvih učenika, okupljamo se da se pokajemo za svoje grijehe, izrazimo svoju zahvalnost za primljene blagoslove, slušamo Božju riječ i ponudimo svoje živote Bogu zajedno s našim molbama i Njegovim darovima posvećenog Kruha i Vina. Također blagujemo duhovnu hranu koju nam Isus daje, stječući tako snagu potrebnu za dijeljenje Kristove poruke s cijelim svijetom, živeći istinskim kršćanskim životom.
2. Isus nas treba kao svjedoke za nastavak njegova poslanja. Isusu su potrebni Duhom ispunjeni učenici koji će biti njegove oči, uši, ruke i noge, kako bi posvjedočili njegovu ljubav, milosrđe i praštanje kroz naš odnos s našim bližnjima.
3. Naš svakodnevni život treba služiti kao sredstvo da doživimo i podijelimo uskrslog Gospodina s drugima. Baš kao što su učenici doživjeli uskrslog Gospodina u svojoj sredini, naučimo prepoznati Isusovu prisutnost u svojim domovima, centrima za socijalnu skrb, ustanovama za njegu, staračkim domovima, bolnicama, radnim mjestima i školama. Isus želi da budemo zajednica koja dijeli i brine, zajednica koja zna prepoznati Isusa u siromasima, marginaliziranima, bolesnima – dakle u svima.

😅Dobra šala i Bogu je draga
Predsjedničkog kandidata Mikea Huckabeeja jednom su pitali vjeruje li u uskrsnuće. "Naravno, da vjerujem", rekao je Huckabee. “Mrtvi ljudi glasaju na svim izborima koje imamo u Arkansasu. Uskrsnuće je za nas vrlo stvarno!”

SAŽETAK (don Fabio Rosini):

Dok dva učenika koja su se vratila iz Emausa opisuju svoj susret s Kristom, Isus se ponovno pojavljuje među njima. To nam govori da je pravo mjesto za susret s Isusom u Crkvi, u zajednici kršćana. Čak je i sv. Pavlu bio potreban još jedan član kršćanske zajednice da bi mu se otvorile oči.
Evanđelje nam govori da su se učenici bojali jer su mislili da vide duha. Ali uskrsnuće nije oslobađanje od smrtnog tijela, to je besmrtnost tog istog tijela! Život uskrsnuća uključuje preobrazbu patnje, a ne njezino jednostavno uklanjanje. Zapravo, Isus jede s učenicima kako bi pokazao da uskrsnuće nije samo duhovna stvar, već se tiče cijele osobe, duha i tijela. Isus nas spašava potpuno, a ne samo djelomično.
U prvom čitanju sv. Petar naviješta Židovima da su razapeli Spasitelja zbog neznanja. Nisu znali što rade. Biblijski koncept "znanja" odnosi se na potpuno i osobno iskustvo. Evanđelje zatim govori o Kristu koji im je "otvarao um" da razumiju Pismo. Sv. Jeronim je jednom rekao da onaj tko ne poznaje Sveto pismo ne poznaje ni Krista. Bitno je da se sve više okrećemo izvoru Svetoga pisma kako bismo upoznali Krista. Ali vrijedi i suprotno. Ne poznavati Krista znači ne poznavati Sveto pismo jer samo živi susret s Kristom može otvoriti naš um i srce da shvatimo smisao Biblije. Krist nas spašava, a to spasenje osvjetljava cjelokupnu povijest spasenja opisanu u Svetom pismu. Bez svjetla Kristova uskrsnuća, naše razumijevanje povijesti patrijarha, Izakove žrtve, priče o Josipu, Izlaska itd. je nedostatno. Kristovo djelovanje u nama donosi ovo rasvjetljenje. Obratiti se, na izvornom grčkom jeziku znači nadilaziti svoj uobičajeni način razmišljanja. Nudi nam se ta mogućnost da uđemo u Kristov život, da primimo obećanja koja su dana u Starom zavjetu. Izrael je imao ta obećanja pri ruci, ali ih nije razumio.
Spasenje uključuje potpuno novi pogled, uz Kristovu pomoć, na stvarnost koju već posjedujemo. Trebamo ostati s kršćanskom zajednicom kako bismo primili ovo Sveto pismo koje osvjetljava Krista. Jednako tako, trebamo primiti Krista kako bi Sveto pismo bilo rasvijetljeno, preobražavajući naše živote. Ponekad mislimo da vlastitim naporima možemo doseći Krista. Ali ono što stvarno trebamo činiti jest biti vjerni liturgiji, prihvaćajući da smo sami neuki i nedostatni, da slabo razumijevamo vlastitim naporima. Moramo relativizirati vlastito znanje i otvoriti se sili Božjoj koja će nam pokazati Njegov život i spasenje.